Hrvatska PlitviceRepublika Hrvatska prostire se između 42° 23' i 46° 32' N (sjeverne zemljopisne širine) te 13° 30' i 19° 26' E (istočne zemljopisne dužine).

Usporednica (paralela) od 45° N prolazi mimo Brinja, Senja, Punta, Krka i Rakija. Takvim je planetarnim položajem Hrvatske određeno njezino sunčevo (solamo) podneblje, koje je općenito toplo. Republika Hrvatska s obzirom na univerezalno vrijeme (UT; engl. universal time) ili greenwichko srednje vrijeme (GMT; Greenwich Mean Time) ima tzv. srednjoeurop­sko vrijeme, tj. nalazi se u srednjoeuropskoj zoni (na Zemlji ima 24 vremenske zone). Zapa­dno medašno područje svojom je nadmorskom visinom više od medašnog prostora prema Madžarskoj i Srbiji (Vojvodini), ali je prometno prohodno, jer je ispresijecano brojnim poprečnim i uzdužnim riječnim dolinama. U dugoj hrvat-sko-bosanskoj povijesti rijeka Sava nije nikada bila medom koja bi Hrvatsku i Bosnu naciona­lno, uljudbeno i gospodarski razdvajala, nego ih je, naprotiv, oduvijek povezivala. Dinarski pla­ninski smjer i danas otežava prohodnost hrvat-sko-bosanskoga medašnog prostora u njegovu poprečnom smjeru, ali se prometno svladava jer postoji nekoliko poprečnih riječnih dolina, po­najprije dolina Neretve, te prirodnih izlaza iz dinarske unutrašnjosti na jadransku obalu: kvar­nerski, sjevemodalmatinski, srednjodalmatinski i južnodalmatinski. S obzirom na klasičnu po­djelu Europe na velike zemljopisne cjeline, Re­publika Hrvatska teritorijalno pripada srednjoj i južnoj Europi. Ima izlaz na Jadransko more, a to znači i na sva svjetska mora (oceane). Priro-dnozemljopisno je najvažniji onaj dio hrvatske jadranske obale koji se najsjevernije uvukao u južnoeuropski trup. Jadransko more zauzima u Sredozemlju njegov središnji položaj u odnosu na srednju Europu, industrijski vrlo razvijenu i gusto naseljenu ("populacijska os" europskog kontinenta). Stoga gotovo sve srednjoeuropske zemlje prirodno gravitiraju sjevemojadranskim lukama. One im omogućuju da najkraćim po­morskim putem Jadransko more — Otranska vrata —Jonsko more — Crveno more, izađu na Indijski ocean. Hrvatska je stoga sredozemna ili mediteranska zemlja. Hrvatska zemljopisna znanost odbacila je nametnutu odrednicu Hr­vatske kao "balkanske države", jer takva odre­dnica nije geomorfološki i jezično (toponoma-stički) točna, a k tome je Hrvatskoj nametala pripadnost Istoku unatoč činjenici da je još od rimskoga cara Teodozija meda Istoka i Zapada bila na Drini. Panonska zavala prirodno je pre­dvorje koje povezuje Zapad s Istokom, a panon­ski se prometni pravac na istoku nastavlja na prometni smjer koji vodi dolinom Morave, Nišave i Marice na Bliski Istok. Dolinom Morave i Var­dara prometni pravac završava u Solunu na ege­jskoj obali. Stoga je Hrvatska  na relaciji srednja Europa — Mala Azija —Bliski Istok. Na prostoru Hrvatske tri su velike prirodnozemljopisne cjeline: Hrvatsko pri­morje. Planinski prostor i Panonska zavala.

 

 

Krajevi

Plitvice HrvatskaHrvatski Jadran jedno je od najljepših mora na svijetu, vrlo privlačno turistima. Duž jadranske obale, koja je iza norveške najrazvedenija u Europi, smjestilo se 1185 otoka, otočića i hridi, pa je nazivaju »obalom tisuću otoka«, od kojih je 66 naseljenih. Tu su i dva veća poluotoka: Istra i Pelješac. Zajedno s obalom otoka, hrvatska je obala duga 5790 km. Najveći su otoci Krk (410 četvornih kilometara). Cres (404), Brač (395) i Hvar (299). Površina teritorijalnog mora iznosi 31.000 četvornih kilometara. Po sunčanosti hrvatska je obala nakon španjolske najsunčaniji kraj u Europi (2500-2700sunčanih sati godišnje). Zimska razdoblja su kratka (3-4 mj.), prosječna siječanjska temperatura zraka ne pada ispod 5°C, a prosječna srpanjska ne prelazi 24°C.
Planinska regija prostorno je najmanja i najslabije naseljena. Sastoji se od Gorskog kotara i Like. Visoki planinski nizovi Kapele, Velebita i Plješivice omeđuju je prema primorju i štite primorski pojas od hladnih zračnih strujanja. Taj se kraj ističe planinskom klimom (srednje temperature najtoplijih ljetnih mjeseci ne prelaze 19°C, dok tri zimska mjeseca imaju srednju mjesečnu temperaturu ispod ništice.
Panonska regija smjestila se na jugozapadu prostrane Panonske nizine, između Save i Drave, a sa zapada je zatvaraju ogranci Alpa. Obuhvaća najveći, najnaseljeniji i gospodarski najaktivniji dio republike. Podneblje je umjereno kontinentalno, s izrazitom zimom i prosječnom siječanjskom temperaturom oko 0°C, dok su ljeta sparna i topla.
-ska i panonsko-podunavska zemlja. Teritorijalni oblik današnje Hrvatske (oblik proširene potkove, u koji ulaze izduženi jadranski i panonski pojas, s nešto širim središnjim pojasom) posljedak je 13-stoljetne povijesti hrvatskog naroda na ovom raskrižju civilizacija i vjetrometini svjetova. Slikovito govoreći, hrvatski državni teritorij ima oblik ptice, kojoj su osvajačke sile s Istoka tijekom povijesti iščupale rep i iskljucale trbuh. Raspon vrhova njezinih krila iznosi oko 315 kilometara.
Republika Hrvatska ima šest neposrednih susjednih država: Madžarsku (sgranicom na Dravi), Italiju (s granicom na Jadranskom moru), Sloveniju (s granicama dijelom na rijekama Sutli i Kupi), Bosnu i Hercegovinu (smještenu između dvaju dugih »krila« Hrvatske), Srbiju (odnosno povijesnu pokrajinu Vojvodinu, s granicom na Dunavu) i Crnu Goru (koja dodiruje hrvatski teritorij na njegovat krajnjem jugu).

 

 

Stanovništvo

Hrvatska ljepoteU Republici Hrvatskoj, površine 56.538 četvornih kilometara, živi blizu pet milijuna stanovnika (ili njih oko 85 na kvadratni kilometar). Najviše je Hrvata (više od 80 posto). Njima je Hrvatska nacionalna država. Od nacionalnih manjina najviše je Srba, manje od 10 posto, a ostalo su više manjih skupina drugih nacionalnih manjina (Česi, Slovaci, Madžari, Talijani, Nijemci, Židovi i dr.). Po vjerskoj pripadnosti najviše je katolika (blizu 80 posto), a ostalo su pravoslavci, evangelici, muslimani, protestanti i drugi. Službe-"ni jezik je hrvatski, pismo latinica, a za pripadnike manjina predviđena je u pojedinim područjima i uporaba njihova jezika i pisma.
Gustoća naseljenosti znatno se razlikuje po regijama. Gradsko stanovništvo tvori oko 60% ukupnog stanovništva. Najgušće je naseljeno područje srednje Hrvatske s glavnim gradom Zagrebom, u kojem živi petina ukupnog pučanstva, te Međimurje i Hrvatsko zagorje, a najrjeđe područje Like.
Znatan broj Hrvata živi izvan granica Republike Hrvatske, od kojih oko 800.000 u Bosni i Hercegovini, zatim u Srbiji, pretežito u Vojvodini. Nekoliko tisuća Hrvata živi u Cmoj Gori, osobito u Boki Kotorskoj, a više od 50.000 u Sloveniji. Hrvatska ima jednu od razmjerno najvećih emigracija u svijetu. Računa se da samo u zemljama zapadne Europe živi oko milijun Hrvata i njihovih potomaka. Ukupno danas u svijetu zajedno s potomcima, živi više od dva milijuna Hrvata, razasutih po svim kontinentima, najviše u Amerikama i Australiji.

 

 

Simboli i političko uređenje

Službena je zastava Republike Hrvatske tro-bojnica s vodoravnom kombinacijom crvene, bijele i plave boje, a u sredini je hrvatski povijesni grb u obliku štita razdijeljenog kao šahovsko polje na 13 crvenih i 12 bijelih (srebrnih) polja, i nadsvodenogpeterim malim grbovima u obliku štitova, koji prikazuju redom: najstariji hrvatski grb. grb Dubrovačke Republike, te dalmatinski, istarski i slavonski grb.
Nacionalna je himna lijepa naša domovina — četiri strofe pjesme Antuna Mihanovića Hrvatska domovina, nastale sredinom 19. stoljeća, koju je nešto kasnije uglazbio Josip Runjanin.
Prijelazna novčana jedinica bila je od Božića 1991. hrvatski dinar, a za trajnu monetu predviđena je kuna.
Politički sustav Republike Hrvatske, po Ustavu donesenom 22. prosinca 1990,jest parlamentarna demokracija, s polupredsjednićkim sustavom. Zakonodavnu vlast ima Sabor, koji se sastoji od Zastupničkog i Županijskog doma, a izvršnu Predsjednik i Vlada, koju imenuje Predsjednik Republike, a Sabor potvrđuje. U upravnom pogledu Republika je početkom g. 1993. ustrojena u 21 županiju, s dvama kolarima s posebnim statusom za srpsku manjinu. Ujedno je određeno da Hrvatska ima 70 gradova i 419 općina.

 

 

Glavni grad

Glavni grad je Zagreb. S blizu milijun stanovnika on je hrvatska metropola, gospodarsko, poslovno, financijsko i tranzitno središte Hrvatske. Kroz Zagreb prolaze najkraći putovi iz zapadne Europe na Bliski Isrok i iz srednje Europe na Jadran. Grad je nacionalno, kulturno i znanstveno središte te sjedište sve većeg broja ambasada i drugih stranih predstavništava.

 

 

Gospodarstvo, turizam i prometnice

elektrobrod plitvice HrvatskaU gospodarstvenom pogledu Hrv.uska bašti­ni srednjoeuropske tradicije, ni i je pola stoljeća ekonomski neuspješnog kom uriizma, 70 godina parazitske Jugoslavije i više od godine dana bru­talne oružane agresije na Hrvatsku nanijelo Hr­vatskoj velike štete i ostavilo teške posljedice. Najvažnije proizvodne grane jesu poljodjelstvo, brodogradnja, preradba metala, drveta. kemij­ska industrija, građevinarstvo, crpljenje nafte iz vlastitih nalazišta i njezina preradba, tekstilna i prehrambena industrija. Važnije su grane i ri­bolov, uzgoj mediteranskog voća. proizvodnja alkoholnih pića. medu kojima sortnih vina oso­
bito u Slavoniji, Dalmaciji, Istri i Žumberku.
Od neproizvodnih djelatnosti najvažniji je turizam, te pomorstvo, trgovina i uslužne djelat­nosti, a Hrvatska je važna i kao tranzitna zemlja. Rijeke turista, osobito iz srednje i zapadne Eu­rope, dolaze ljeti na jedinstvene plaže, uvale i otoke hrvatskoga Jadrana, na kojem su podi­gnuti brojni hoteli, odmarališta i privatne kuće za odmor, te restorani sa specijalitetima iz mora. Hrvatska je obala poznata i po svojim marinama, a sve je razvijenije jedriličarstvo i ronilaštvo. U porastu je i planinski turizam, napose u Gor­skom kotaru, te dolazak stranaca u toplice, oso­bito u lječilišta za reumatske bolesti i rehabili­taciju, te u rekreacijske centre s bazenima s lje­kovitom vodom u Hrvatskom zagorju i Slavoniji.
U brodogradnji Hrvatska je medu vodećim zemljama u svijetu: i po broju, veličini, a i kva­liteti proizvedenih brodova. Brodovi njezine tr­govačke flote plove svim morima. Dugu proiz­vodnu tradiciju hrvatsko gospodarstvo ima u građevinskoj, prehrambenoj, kemijskoj, metalo-preradivaćkoj, tekstilnoj i kožnoj industriji.
Važno mjesto u hrvatskom gospodarstvu ima obrt, zanatstvo i različita umijeća.
U nekim športskim disciplinama, kao što su košarka, rukomet, vaterpolo i tenis, Hrvatska je u samom svjetskom vrhu.
Glavnina europskog prometa od Zapada pre­ma Istoku prolazi preko teritorija Republike Hrvatske. Kroz panonski kraj ide glavna inter­kontinentalna cesta i glavna interkontinentalna željeznička pruga koja spaja zapadnu i srednju Europu s Bliskim Istokom. Preko Hrvatske ide i najkraća veza između srednjoeuropskih i istoč­noeuropskih zemalja i luka na Jadranu, pa je tu osim cesta i pruga izgrađen i naftovod. Nep­osredno uz morsku obalu proteže se Jadranska magistrala u dužini od 850 km.
Međunarodni zračni promet sve se više raz­vija. Hrvatska ima više suvremenih zračnih luka: Zagreb, Osijek, Pula, Krk, Zadar, Split i Du­brovnik. Hrvatska nacionalna zrakoplovna tvrt­ka je Croatia Airlines.
Godine 1990. utemeljena je i nacionalna no-vinskaagencijaHINA(Hrvatska izvještajna novin­ska agencija). Jugoslavenska akademija znanosti umjetnosti (JAZU) sa sjedištem u Zagrebu, prom­ijenila je prvu riječ svoga naziva g. 1991., pa se otad naziva Hrvatska akademija znanosti i um­jetnosti (HAZU). Ojačale su i Matica hrvatska i Hivatska matica iseljenika. U demokratskim pri­likama i mnoge su druge ustanove izmijenile svoje nazive, a mnoga su društva ili nastala ili su obnovi­la svoj pod jugokomunizmom utmuti rad.

 

 

Prirodna baština

Jadranska obala s više od tisuću otoka, otočića, grebena, hridi, uvala, ubraja se medu najrazvede-nije obale u svijetu. Tako je u svjetsku geografsku literaturu ušao pojam dalmatinskog tipa obale, koji određuje tip obale s mnoštvom paralelnih otočnih oblika. Modrina, bistrina, čistoća mora. specifičan reljef s visokim planinama koje se na najvećem dijelu obale strmo uzdižu od samog mora — u podnožju niz raznorodnih plaža, bujna mediteransko-suptropska vegetacija, blaga kli­ma i obilje kultumo-povijesnog naslijeđa—sve to čini osobit sklad prirode i darovitosti čovjeka.
Jedinstvena prirodna znamenitost sigurno je arhipelag Kornati — najrazvedenija otočna sku­pina Sredozemlja — sa 140 otoka, otočića i gre­bena na 300 četvornih kilometara. Kao da se pri­roda nigdje nije razigrala tako s morem i ka­menjem tvoreći jedinstven sklad toga nacional­nog parka. Iznimni su na Komatima i tipični kraški oblici — škrape, ponikve. pećine, jame. A posebnu ljepotu dočarava reljef s visokim i oko­mitim liticama nastalima zbog posebne struk­ture vapnenjaka i udarom valova s pučine, čiji se najviši klif (obalni strmac) — Klobučar izdiže 99 metara iznad mora. Zanimljivo je da baš u tom labirintu mora i kamena, uz oskudnu vegetaciju, buja morska fauna. Po broju životinjskih vrsta (cjelokupni životinjski svijet u moru) Kornati su među prvima na Jadranu.
Od mnogih špilja — Modra špilja na otoku Biševu kraj Visa glasovita je po jedinstvenim svjetlosno-kolorističnim odrazima što ih stvaraju sunčeve zrake koje ulaze kroz podmorski otvor. U lomu sunčevih zraka u špilji se stvara zadivljujuće srebmasto plavetnilo.
Na istočnom rubu kninskog polja u podnožju 20 metara visokog slapa Krčića rada se hrvatska ljepotica — ri­jeka Krka. Bujičasta Krka. duga 75 kilo­metara, s visinskom razlikom od 360 metara, tvori brojne slapove, a u po­dručju Skradinskog buka — najljepšeg sadrenog slapa u Europi, dodiruje se s morskom vodom. A sjeverozapadno odatle, u središnjem planinskom poja­su, između dva šumovita planinska masiva — Male Kapele i Plješivice — niz od 16 jezera stepeničasto poredanih u veličanstvenim slapovima i kaskad­ama koja se prelijevaju jedno u drugo preko golemih barijera sadre — Plit­vička jezera. Naš nacionalni park upi­san je i u svjetsku prirodnu baštinu.
Gomja jezera stvorena su u dolo­mitima, a donja u vapnencima. Visin­ska razlika između najvišeg, Proščan-skog jezera (636 m) i najnižeg, Nova-kovićeva broda (503 m) jest 133 m. Čarobnim, 20 m visokim slapovima Sastavci ruše se jezera u izvorište rijeke Korane. Do Sastavaka se pjeni, huči i pršti 78 m visok slap potoka Plitvice. Niz terasasto spojenih jezera što se pre­lijevaju od modrozelene preko tir-kiznoplave do srebmaste boje, utonula u visoku bukovu i tamnozelenu cmo-goričnu šumu, mjestimično prašumskog oblika, bliješte u zrakama sunca.

Apartmani Croatia-tourism.eu koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Daljnom pretragom naših stranica, slažate se sa uvjetima korištenja kolačića (cookies).

Država Županija Grad Upišite riječ koju tražite.
Datum dolaska i odlaska kako bi dobili popis slobodnih objekata
 Dolazak (nije obavezno) 
 Odlazak (nije obavezno) Filtriraj VRSTE SMJEŠTAJA Traži prema cijeni Država
Županija
Grad
Broj gostiju